Struja zavarivanja ključni je parametar koji izravno utječe na snagu luka i dubinu prodiranja. Nedovoljna struja može dovesti do nepotpune fuzije; prekomjerna struja povećava razrjeđivanje i može čak izgorjeti elemente legure.
Brzine protoka ionizirajućeg plina i plina za punjenje praha trebaju preciznu kontrolu. Ionizirajući plin prvenstveno se koristi za formiranje i stabilizaciju plazma luka; plin za punjenje praha odgovoran je za transport praha i pružanje pomoćne zaštite. Nestabilan protok plina izravno dovodi do nestabilnog procesa zavarivanja.
Brzina dodavanja praha mora biti usklađena sa strujom zavarivanja i brzinom kretanja. Pretjerano punjenje praha može dovesti do nepotpunog taljenja; nedovoljan dovod će dovesti do nedovoljne debljine zavara.
Brzina kretanja plamenika određuje trajanje primjene topline na radni komad i količinu praha koja se prenosi po jedinici duljine. Prevelika brzina rezultira nedovoljnim prodiranjem; preslaba brzina dovodi do prekomjernog unosa topline, potencijalno uzrokujući deformaciju obratka.
Razmak između plamenika i obratka također treba biti konstantan. Promjene udaljenosti mijenjaju jakost električnog polja i raspodjelu toplinskog polja luka, čime utječu na kvalitetu zavara.
Širok izbor legura u prahu koristi se u plazma oblogama, obično uključujući legure na bazi-kobalta,-nikla-i željeza-. Legure na bazi-kobalta tipično pokazuju izvrsnu otpornost-na trošenje na visoke temperature i otpornost na koroziju; legure na bazi-nikla ističu se otpornošću na toplinsku koroziju i otpornošću na oksidaciju; i legure na bazi željeza-je jeftinije i prikladne za neke aplikacije otporne-na habanje-na sobnu temperaturu. Izbor materijala u potpunosti ovisi o radnoj okolini i zahtjevima upotrebe obratka.
Da biste dobili -zavareni sloj visoke kvalitete, potrebno je pažljivo razmotriti nekoliko detalja tijekom rada. Prije oblaganja, obradak se mora podvrgnuti rigoroznom i višestrukom čišćenju radi uklanjanja ulja, hrđe i oksida; inače su vrlo vjerojatni nedostaci kao što su poroznost i uključci troske. Ovisno o materijalu i veličini obratka, ponekad može biti potrebno prethodno zagrijavanje kako bi se spriječile pukotine nastale zavarivanjem. Tijekom procesa oblaganja potrebno je kontinuirano pratiti i pravovremeno podešavati stabilnost različitih parametara. Nakon oblaganja, ovisno o svojstvima materijala, može biti potrebno polagano hlađenje ili odgovarajuća toplinska obrada kako bi se eliminirao unutarnji stres i optimizirala mikrostruktura.
Kako proizvodna industrija i dalje zahtijeva veće performanse od komponenti, tehnologija plazma obloga također se neprestano razvija i inovira. Inteligentizacija opreme i upravljanja jasan je trend. Integriranjem senzora i adaptivnih kontrolnih sustava, parametri se mogu prilagoditi u stvarnom vremenu kako bi se kompenzirale fluktuacije tijekom procesa i osigurala stabilna kvaliteta. Drugi smjer je specijalizacija, razvoj namjenske opreme za zavarivanje i procesnih paketa za specifične industrije (kao što su proizvodnja ventila i strojevi za rudarstvo) kako bi se poboljšala učinkovitost primjene. Istraživanje novih materijala za zavarivanje također je u tijeku, s ciljem razvoja legura u prahu s vrhunskim performansama, nižom cijenom ili prikladnošću za ekstremne radne uvjete.